Hakerska lektira

Klubovi programera

Kada proučite našu školu bejzika i počnete da sastavljate samostalne programe, poželećete da postanete član nekog Kluba programera i da razmenjujete programe i iskustva sa drugim vlasnicima računara. Klubovi programera u svetu su obično specijalizovani za pojedine računare, dok jugoslovenski mahom tretiraju sve modele. Evo najpre nekoliko inostranih adresa:

Američki PPC klub (2545 W. Camden Place, Santa Ana, CA 92704, USA) je najstariji svetski klub vlasnika stonih i džepnih računara. Uglavnom je orijentisan na proizvode firme Hewlett-Packard i izdaje dva izvanredna časopisa PPC Calculator Journal (posvećen džepnim) i PPC Computer Journal (posvećen stonim računarima). Časopisi izlaze 10 puta godišnje, a članarina, u koju je uračunata i pretplata, iznosi 37 dolara za svaku od aktivnosti (kalkulatori ili kompjuteri).

Trenutno najveći klub korisnika nekog stonog računara je BEEBUG, P. O. Box 109, Baker Street (broj nije 221 b), High Wycombe, Bucks HP11 2TD, England. Klub se bavi BBC mikroračunarima (naročito modelom B) i, u poslednje vreme, Atom Electronom. Za godišnju članarinu od 16 funti dobija se 12 brojeva časopisa od kojih svaki ima 64 strane - bez reklama.

Najveći klub korisnika Sinclairovih računara je koncentrisan oko ECC Publications, 30 Islington Green, London NI 8BJ, England. Oni koji se odluče da otkucaju Breaker 3.2 i tako steknu mogućnost da presnimavaju zaštićene programe mogu bitno da povećaju svoju zbirku programa ako se učlane u Sinclair Owners' Software Library, Warren Road, Liss, Hants GU33 7DD. Za godišnju članarinu od 8.5 odnosno 9.5 funti, članovi mogu da iznajmljuju komercijalne programe na kratko vreme uz minimalnu naknadu.

"Galaksijin" klub programera, o kome ćete pročitati još ponešto u ovom specijalnom izdanju, predstavlja najstariji i trenutno najaktivniji klub u Jugoslaviji. Lepu tradiciju ima i riječki klub FRAK, Luja Adamiča 1/II. FRAK je klub studenata Građevinskog fakulteta u Rijeci koji izdaje jedini domaći kompjuterski časopis. Ovaj časopis izlazi četiri puta godišnje i objavljuje napise vezane uglavnom za građevinu. S obzirom na to da je članarina samo 500 dinara (250 za studente), časopis će verovatno biti interesantan i za one koji se ne bave građevinstvom. U Beogradu radi SRK, klub studenata Građevinskog fakulteta. U njihovom katalogu nalazi se pristojan broj isključivo stručnih programa, uputstava za upotrebu TI59 i HP41C i drugo. Klub se sastaje četvrtkom od 13 časova u sali 337 (Bulevar revolucije 73).

Beogradski Elektrotehnički fakultet takođe ima Klub programera koji je orijentisan i prema članovima koje elektrotehnika ne interesuje. U njihovom Katalogu sada ima 150 programa za džepne računare i Sinclairove modele koji su članovima na raspolaganju uz veoma umerene naknade ili putem razmene. Sastanci (često su ti sastanci pretvoreni u predavanja) održavaju se ponedeljkom u 19 časova u sali 59 Elektrotehničkog fakulteta. Zainteresovani van Beograda mogu da pišu na adresu Klub programera, OSSO ETF, Bulevar revolucije 73, Beograd.

U RK Nikola Tesla (Timočka 18, Beograd) zainteresovani imaju priliku da rade sa stonim računarom TRS 80. Slična mogućnost je ostavljena i onima koji žele da upoznaju Sinclairove računare - o njima se brine RK Avala, Ćirila i Metodija 2a.

"Galaksijin" Klub programera

Inicijativa za osnivanje "Galaksijinog" kluba programera data je tačno pre tri godine. Ponosni smo što možemo da kažemo da se naš Klub neprekidno razvijao i stvorio impozantnu Biblioteku programa koja je na raspolaganju svim čitaocima našeg časopisa i ovog specijalnog izdanja.

Formalna članarina ne postoji - član našeg Kluba programera je svako raspoložen za saradnju. U našoj Biblioteci programa trenutno se nalazi preko 300 naslova. Većina ovih programa je napisana za džepne računare: TI58/59, HP41C, Sharp PC1211 i PC1500, Casio FX 602P i slične. Svaki od ovih porgrama može da se kupi za samo 40 dinara. Pokazalo se da najbolju prođu imaju programi-uputstva. U okviru njih je objašnjeno korišćenje nekih manje poznatih osobina računara koje u praktičnoj primeni mogu da se pokažu neobično korisnim: interni registri u ubrzani režim rada za TI59, sintetičko programiranje za HP41C, mašinski jezik za PC1500... Kompletan spisak programa sa njihovim apstraktima na dvadesetak kucanih strana možete da dobijete ako na žiro-račun "Galaksije" uplatite 100 dinara i na našu adresu pošaljete potvrdu o uplati uz napomenu da želite Katalog broj XXXX001111. U okviru ovog kataloga naći ćete uputstvo za naručivanje programa i pročitati našu stalnu ponudu: za svaki interesantan program za neki od džepnih računara koji nam pošaljete dobijate dva besplatna programa iz Kataloga po vašem izboru.

U vreme pojave ovog specijalnog izdanja naš Klub programera pokreće i Katalog bejzik programa. Prva, počasna mesta u njemu dobili su programi-pobednici našeg nedavno okončanog Konkursa. Osim njih, u Katalog ćemo uvrstiti i druge domaće programe koje sastave naši čitaoci, kao i interesantne strane programe koji će se prodavati po proizvodnoj ceni, koja obuhvata foto-kopiranje uputstava i snimanje programa na kasetu, kao i troškove poštarine. Čuveni program Hobbit za Spectruma, na primer, košta svega 150 dinara. Važi i razmena - za svaki vredan program koji pošaljete dobijate jedan, dva ili tri programa iz Kataloga bez ikakve naknade. Opširnija obaveštenja možete dobiti ako na našu adresu pošaljete kratko pismo ili dopisnicu i kažete šta vas interesuje.

Članovima našeg Kluba je na raspolaganju i stalna rubrika Servis računara. U njoj možete da dobijete odgovore na sva pitanja vezana za stone i džepne računare.

Specijalizovani časopisi i knjige

Klubovi programera prestavljaju izvanredan način da se upoznaju neke osobine računara i da se dođe do upotrebljivih programa. Drugi izvor informacija su koemrcijalni žasopisi. Oni, u izvesnom smislu, predstavljaju suprotnost časopisima koje izdaju veći klubovi programera, jer je zarada imperativ izdavačkih kuća. Zato su komercijalni časopisi prepuni bleštavih reklama u kojima svaki proizvođač hvali svoj kompjuter, a autor svoj proizvod. U njima mogu da se nađu i veoma interesantni napisi koji sa fenomenološke strane tretiraju bum računara, portreti elektroničara, programera i prosečnik korisnika računara, kao i relativno dobre škole programiranja. Međutim, ako u nekom komercijalnom žasopisu želite da nađete dobar program, to će vam teško poći za rukom. Razlog je lako pogoditi: većina dobrih programa za stone računare je komercijlaizovana i prodaje se na kasetama; retko je ko spreman da objavi program u časopisu i tako se liši primamljive zarade.

U komercijalnim časopisima, ipak, ima programa, ali su to mahom jednostavne rutine iz kojih se, doduše, uči programiranje i upoznaju neke osobine pojedinih računara, ali koje ne pružaju previše časova zabave. Tekstove koji otkrivaju manje poznate osobine računara treba tražiti svećom. Moglo bi se zaključiti da pretplata na neki komercijalni časopis nema nikakve svrhe. No, nije tako. U komercijalnim časopisima mogu da se nađu napisi koji upoređuju neke hardverske dodatke i programe po vrednosti i tako vam pomažu da nabavite one koji su vam potrebni. Vrednost komercijalnih časopisa najbolje možemo da ilustrujemo situacijom u kojoj smo se mi nalazili pri pripremanju ovog specijalnog izdanja. Pomenuli smo desetine računara, isto toliko hardverskih dodataka i priličan broj programa. Jasno je da nismo bili u prilici da sve njih stavimo na neki od stolova u redakciji. Ipak, konsultacija prilične gomile časopisa nam je pomogla da shvatimo dobre i loše strane svakog proizvoda i da pokušamo da ih realno prikažemo. U sličnoj situaciji ćete se i vi, verovatno, naći kada poželite da kupite neki program. U reklami (koju, naravno, nalazite u nekom komercijalnom časopisu) možete da pročitate samo nekoliko reči o svakom programu. Međutim, pogled na prikaze programa će vam otkriti da je neka igra, na primer, neobično dinamična, ali da ne zahteva neko posebno razmišljanje; da je druga toliko teška da će vam oduzeti tri meseca, dok je treća u svakom smislu preporučljiva, ali da nema naročite zvučne efekte.

"Your Computer"

Čini nam se, ipak, da nema smisla pretplaćivati se na više od jednog komercijalnog časopisa. U većini ćete naći potpuno iste reklame koje se ponavljaju iz broja u broj, na slične programe i njihove prikaze. Većina jugoslovenskih pretplatnika se, bar prema našim iskustvima, odlučuje za časopis "Your Computer". To je, inače, najtiražniji britanski časopis posvećen isključivo stonim računarima. Najveći deo prostora je doskora bio posvećen Sinclairovim računarima, ali se ovaj odnos u poslednje vreme pomera ka računaru Commodore 64, BBC modelima i Oric-u. Pored prigodnih vesti i napisa, časopis održava posebnu rubriku koja je posvećena programima. Prilozi za ovu rubriku su obično prosečnog kvaliteta, iako tu i tamo blesne po neka interesantna rutina. Časopis je izvanredno tehnički uređen, izlazi 12 puta godišnje i, za pretplatnike van Engleske, košta 18 funti godišnje. Ako želite da se pretplatite, obratite se na adresu IPC Business Press Oaklift House, Perrymount Road, Haywards Heath, Sussex RH16, England 3RD.

ICC Business Press izdaje i časopis "Practical Computing" koji ima dužu tradiciju i niži tiraž od "Your Computera". Ovaj časopis je orijentisan na nešto skuplje računare, pa mu je vreovatno zato i pretplata viša: 22 funte godišnje. Časopis je prilično kvalitetan i zigleda da u njemu ima za nijansu manje reklama nego obično. Posebno bismo ga preporučili vlasnicima BBC modela, računara DAI i drugih mašina iz "više srednje" klase.

"Sinclair User"

Vlasnicima Sinclairovih računara na raspolaganju je časopis "Sinclair User". Časopis izlazi jednom mesečno u izdanju ECC Publications, 196-200 Balls Pond, London N1 4AQ. Tehnički kvalitet i sadržina časopisa zaostaju za "Your Computer"-om i "Practical Computer"-om, ali časopis ima dobru stranu da vlasnik ZX81 i ZX Spectruma ne mora da plaća za informacije o drugim računarima koje ga ne interesuju. Formalno posmatrano, "Sinclair User" je nezavisan od firme Sinclair Research, ali se njegovi urednici očigledno dobro čuvaju sukoba sa "ujka Klivom" - svaka kritika Sinclairovih modela je "zamotana u devet oblandi" i sakrivena u nekom dužem tekstu. U časopisu izdvajamo jednu rubriku: "Helpline" koju uređuje Endrju Njuson (Andrew Hewson). Iz meseca u mesec Endrju na ove dve-tri strane odgovara na najrazličitija pitanja vlasnika ZX računara sa mnogo duha i, što je još važnije, znanja. Čak i iskusan vlasnik ZX računara će naučiti mnogo iz ovakvih napisa, pošto će mu biti skrenuta pažnja na neke pojedinosti koje mu obično izmiču.

Pošto je broj vlasnika Sinclairovih modela poslednjih meseci porastao, pojavila su se još dva časopisa koje izdaje ista kuća. Prvi je namenjen onima koji žele da dođu do programa i zove se, naravno, "Sinclair Programs". Časopis "Sinclair Projects" je namenjen onima koji žele da sastavljaju hardverske dodatke koji će povećati sposobnosti njihovih računara. Sa časopisom "Sinclair Projects" imamo relativno malo iskustva, dok časopis "Sinclair Programs" teško možemo da preporučimo - čini nam se da su programi koji se tamo objavljuju na granici trivijalnosti.

"Computing Monthly" i "Byte"

Eminentni časopis "Electronics" takođe donosi određen broj samogradnji koje su vezane za računare. Ovaj časopis je, ipak, namenjen poglavito elektroničarima i onima koji se ovom oblašću vrlo ozbiljno bave - tekstovi podrazumevaju nivo znanja koji "laici" ne poseduju. Časopis "Computing Monthly" je namenjen onima koji se ozbiljno bave programiranjem - u njemu nećete naći napise posvećene početnicima i objašnjenja osnovnih pojmova. Onaj ko ima strpljenja i znanja da pređe često suvoparne tekstove koje objavljuje ovaj časopis, može da očekuje da će se njegovo poznavanje nauke koja se zove programiranje unapređivati iz meseca u mesec. Sličnu ali ipak nešto popularniju filozofiju prati još eminentniji časopis "Byte" koji, doduše, ne možemo da preporučimo početnicima, ali koji može da bude koristan za sve one koji su u programiranju napravili prve samostalne korake.

"Chip"

Svi pomenuti časopisi izlaze na engleskom jeziku. Ne treba pomisliti da je potrebno izvanredno poznavanje ovog jezika da bi se neki napis pročitao - svi autori se trude da pišu što popularnijim stilom. Čitaoci kojima je nemački bliži opredeliće se za pasopis "CHIP". Reč je o tehnički izvanrednom i inventivno ilustrovanom časopisu u kome ćete, pored prikaza računara i programa, naći uputstva za samogradnju, napise o razvoju računara i druge vesti. Sve u svemu, časopis vredi i više od 85 maraka godišnje, koliko iznosi pretplata.

"A & B Computing"

Vlasnicima BBC mikrokompjutera možemo da preporučimo časopis "A & B Computing" i neke francuske časopise. Francuski časopisi imaju poseban šarm i autoru ovog teksta može samo da bude žao što mu nepoznavanje jezika stvara ogromne teškoće pri njihovom praćenju. Jedan od najpoznatijih je "I'Ordinateur Individual" koji tretira mnoge računare, uključujući i Sinclairove modele, Commodore, BBC mikroračunare, TRS 80 i džepne HP41C, T159, PC1211 i PC1500. Za vlasnike džepnih računara je pokrenut časopis "I'Ordinateur de Poche". Njegov kvalitet je na prilično niskim granama, ali se postepeno poboljšava. Oba časopisa mogu da budu posebno interesantna za vlasnike PC1500 pošto objavljuju veoma zanimljive napise o programiranju na mašinskom jeziku, koji je doskora bio jednačina sa mnogo nepoznatih.

"MC microcomputer"

I Italijani izdaju nekoliko neobično interesantnih časopisa; izdvaja se "MC Microcomputer" u izdanju Officio Abbonamenti. Časopis je interesantan kako za vlasnike HP41C i T159, tako i za one koji poseduju veće Hewlett-Packardove modele, Acornove računare i Newbrain. Podrška Sinclairovim modelima je veoma umerena, pre svega zato što časopis pošteno izlaže svoju koncepciju - s obzirom na to da su programi za stone modele komercijalizovani, MC microcomputer ne želi da objavljuje rutine koje su tako loše da niko neće da ih otkupi. Časopis je, dakle, pun interesantnih napisa o računarima i prikazima novih modela, iako ponekad zaluta i neki interesantan program za TRS 80.

U čitavom ovom prikazu izostavili smo američke časopise i to sa razlogom: američko tržište se u mnogome razlikuje od evropskog, pre svega po tome što ne postoji interesovanje za jeftinije računare kao što su Sinclairovi modeli (u SAD se ZX81 i Spectrum prodaju u nešto izmenjenim verzijama pod imenom Timex-Sinclair). Najveće je interesovanje za IBM PC i HP 87 - računare koji su za naš džep preskupi. Navodimo, ipak, adresu časopisa koji je posvećen Tinex-Sinclairovim modelima obzirom da nam je iz iskustva poznato da u Jugoslaviji postoji određen broj zainteresovanih: Timex Sinclair User, ECC Publications, 196-200 Balls Pond Road, London N1 4AQ.

Primećujete da je adresa engleska; ukoliko pišete njima proći ćete znatno jeftinije nego da časopis naručujete od američkog izdavača - 20 funti godišnje.

Računarske početnice

Za razliku od časopisa koji predstavljaju "potrošnu vrednost", knjiga je nešto što treba da vam pomogne da bolje savladate i racionalnije koristite računar. Neke od njih, kao što ćemo videti, predstavljaju samo uvod u čarobni svet računara, druge vas uče bejziku i mašinskom jeziku, a treće su namenjene onima koji žele da se bave teorijom algoritama i velikim kompjuterskim sistemima.

Ako ste tek dobili ZX81, možemo da vam preporučimo knjigu "Getting Acquainted With Your ZX81", koju je napisao Tim Hartnel (Hartnell). U njoj nećete naći mnogo teksta - dominiraju programi koje možete jednostavno da otkucate i tako demonstrirate sebi i prijateljima mogućnosti vašeg novog računara. Odgovarajuća knjiga posvećena vlasnicima Spectruma je delo Jana Stjuarta (Ian Stewart) i Robina Jonesa i nosi naslov "Computer Puzzies for Spectrum and ZX81" (iako figuriše u naslovu, ZX81 je malo zastupljen).

Obe knjige su namenjene onima koji se nalaze na samom početku. No, iz njih ne može mnogo da se nauči o programiranju - objavljeni programi su toliko složeni da je početniku onemogućeno bilo kakvo razumevanje. Za one koji prestanu da se igraju i požele da napišu neki samostalni program (a ta sudbina obično zadesi svakog vlasnika računara), napisane su mnogobrojne "početnice" - knjige koje na popularan način objašnjavaju osnovne programerske tehnike. Ovakvih knjiga na tržištu ima dosta, a cene su takve da ste u prilici da nabavite više od jedne. No, ne treba da očekujete da će gomila knjiga poređanih na vašem stolu predstavljati sigurnu ulaznicu u svet programera. Površno čitanje knjiga vam neće pomoći da napišete prve programe - programiranje je nauka a ne algoritam koji se jednostavno memoriše. Zato se zadovoljite jednom dobrom knjigom - početnicom i pokušajte da je savladate isprobavajući svaki program na računaru i menjajući neke njegove delove radi provere razumevanja materije.

Jedna od odličnih početnica nosi naslov "Introduction to Computer Programming" i delo je Barajana Smita (Brian Reffin Smith). Knjiga je obilno korišćena pri realizovanju "Osnovne škole bejzika" koju smo objavili u specijalnom izdanju, pa verovatno neće biti od interesa za čitaoce ovih redova. Istovremeno dobra i loša strana ove knjige je što je namenjena vlasnicima svih stonih računara; za vlasnike ZX81 je napisano nekoliko specijalizovanih udžbenika koje možemo da vam preporučimo. To je najpre knjiga Randla Harlija (Randle Hurley) "ZX81 - Programming for Real Applications". Za razliku od većine sličnih, knjiga se ne zanosi "edukativnim" programima koji počinju od toga da čitaocu predlože da otkuca PRINT "ZX81" i začudi se rezultatu koji se pojavio na ekranu. Umesto toga, obrađeno je nekoliko korisnih problema (počevši od tekst-procesora) i prikazan put kojim je tekao njihov razvoj. Vlasnici Spectruma mogu da nabave knjigu "Talk to Your Spectrum" koju izdaje kuća Melbourne Publishers iz Londona.

Tajanstveni svet mašinskog jezika

Ista kuća izdaje i neobično interesantnu knjigu "Spectrum Machine Language for Absolute Beginner", čijim pominjanjem počinjemo paragraf posvećen onima koji su ovladali tajnama bejzika i žele da se upuste u tajanstveni svet mašinskog jezika.

Knjiga počinje od objašnjenja na nivou deteta od 10 godina, ali se već u drugom delu pojavljuju i neki prilično složeni problemi koji mogu da dovedu do očajanja onoga ko, pre čitanja ovog poglavlja, nije "ispekao zanat" na bejzik programima i shvatio šta je to algoritam i kako se uopšte neki problem algoritamski rešava. Za one koji imaju malo više poverenja u svoje sposobnosti i znanje, preporučujemo knjigu "Mastering Machine Cod eon your ZX81" (knjiga je vrlo korisna i vlasnicima Spectruma) koju je napisao Toni Barker. Interesantna je i knjiga Stivena Hantera (Stevena Huntera) "Make it Microcode", delo pisano na prilično avangardan način, uz mnogo šala i angedota. Poslednja knjiga pruža nekoliko prijatnih časova, ali se iz nje teško može naučiti nešto osim ponekog "kompjuterskog vica".

Sve pomenute knjige su namenjene onima koji žele da se upoznaju sa bejzikom ili mašinskim jezikom. No, i vlasnici računara koji već poznaju ove oblasti mogu da požele da nabave knjigu koja će im otkriti tajne koje krije njihov kompjuter. Postoji određen broj vlasnika ZX81 i Spectruma koji su već savladali mašinski jezik procesora Z80 radeći na nekom drugom računaru. No, čak i pravim majstorima preporučujemo knjigu "The Complete Spectrum ROM Disassembled" koju su napisali Dr Jan (Ian Logan) i dr Frenk (Frank) O'Hara. U ovoj knjizi možemo da pronađemo početne adrese svih važnijih rutina u ROM-u Spectruma koje mogu da se koriste u mašinskim programima korisnika. Zašto, na primer, da sami sastavljamo program koji množi dva decimanlna broja, ako se optimalno rešenje ovog problema već nalazi negde u ROM-u? Poznavanje ove knjige omogućiće da mašinski programi koje pišemo budu maksimalno racionalni i pregledni.

Još jedna knjiga ovog tipa ima primamljiv naslov "40 Best Machine Code Routines for the ZX Spectrum" i delo je Džona (John) Hardmana i Endrjua Njusona. U izvanredno napisanom uvodu izložene su osnove mašinskog jezika koje su onome ko poznaje programiranje dovoljne da u potpunosti upozna ovaj procesor. Sledi 40 mašinskih programa; najveći deo je, kao što se moglo pretpostaviti, sasvim beskoristan, ali tu i tamo naiđemo na poneki potprogram koji je vredan novca utrošenog na ovu knjigu. Kao i većina spomenutih naslova, knjiga može da se dobije od ZX 81 & Spectrum Software Books, Camridge Computer Store, I Emmanuel Street, Cambridge CB1 1NE.

Onima koji se razumeju u elektroniku i žele da prošire mogućnosti svog računara za sada stoji na raspolaganju relativno malo dobre literature. Spomenućemo "ZX81 Add-on Book", kao i "20 Simple Electronic Projects for the ZX81 and other Computers" od Stivena Adamsa (Stephen Adams). U obe knjige se polazi od jednostavnih projekata sumnjive upotrebljivosti i dolazi do složenih dodataka koje će se retko koji vlasnik računara rešiti da napravi. Sve u svemu, oni koji žele da proširuju računar upućeni su uglavnom na stručnu literaturu elektroničara.

Umetnost i nauka programiranja

Postoje, najzad, i knjige koje tretiraju programiranje kao nauku. Ima ih zaista mnogo i tešk je pomenuti one koje se izdvajaju toliko da bismo ih mirne savesti preporučili čitaocima. Čitanjem neke od ovih knjiga nećete naučiti ništa što će biti trenutno primenjivo, ali će studiranje njihovog sadržaja unaprediti vaše programerske sposobnosti i otvoriti vam nove vidike u ovoj oblasti. Neke od knjiga ovog tipa su pisane sa ambicijom da bar u izvesnoj meri budu popularne (jedna od takvih je čuveno delo S.H.Holingdejla (Hollingdale) i G.C.Tusila (Tootill) i nosi jednostavan naslov "Electronic Computers"), dok su druge namenjene profesionalcima (pomenimo samo čuvenu monografiju Donalda Knutha "The Art of Computer Programing" u više tomova). Ovde ćemo, prema abecednom redu imena autora, navesti nekoliko naslova koji su nam bili na raspolaganju u toku pisanja ovog specijalnog izdanja, a koji bi mogli da budu od interesa za one koji žele da nastave neka naša proučavanja, ali na višem nivou:
bulletMartin J & Norman A. R. D. "The Computerized Society", Penguin Books 1979.
bulletMichie D: "On Machine Inteligence", Edinbrugh University Press, 1974.
bulletRowe B. C. "Computers and You", National Computing Centre 1972.
bullet"A Scientific American Book", W. H. Freeman 1966 (bilo je i dosta docnijih izdanja).

U ovom specijalnom izdanju korišćeni su i materijali iz časopisa "Your Computer", "What Micro", "Sinclair User", "Practical Computing", "L'Ordinateur Indivisual", "Byte", i drugih. Od domaće literature od koristi nam je bila knjiga Vojislava Stojkovića i Borivoja Stankovića "Uvod u programiranje", kao i delo Dragana M. Pantića "Džepni kalkulator", koje, iako danas prevaziđeno (izdato je još 1976), predstavlja jedan od pionirskih poduhvata na našem tlu. Domaća literatura iz oblasti o kojima pišemo se, naime, doskora svodila isključivo na univerzitetske udžbenike, ali se trendovi polako menjaju - ovo zidanje bi trebalo da podstakne i druge autore da približe računare i programiranje širim krugovima korisnika.

Problem

Problem koji vam postavljamo na prvi pogled izgleda sasvim besmisleno, ali će se oni koji pokušaju da ga reše uveriti da je u pitanju prilično složena logičko/programerska zagonetka. Treba, naime, sastaviti program koji lista samog sebe!

Da bi program bio ispravan naredba RUN treba da da isti rezultat kao i naredba LIST. U programu smeju da se koriste samo standardne bejzik naredbe: LIST, PEEK, POKE, USR, CALL i slične su zabranjene. Izuzetno, kod računara "galaksija" može da se koristi naredba BYTE. Pozivamo čitaoce ovog specijalnog izdanja da nam pošalju rešenja problema - nagradićemo najkraće.

Da li ste čuli da...

... je prvi programer u istoriji, u stvari, programerka! To je bila Augusta Ada, Lady Lovelace, inače jedino dete lorda i ledi Bajron (Byron). Ona je 1843. u časopisu Scientific Memories objavila ozbiljan članak o programiranju Bebidžove (Charles Babbage) računske mašine i sličnih automata. Ladi Lovelace, inače i sama matematičar, pretpostavlja da bi bilo moguće napraviti mašinu koja bi od čoveka primala naloge na standardnom engleskom jeziku i izvršavala ih neobično brzo. Ladi Lovelace u pomenutom radu izlaže i dva ograničenja: mašina će moći da rešava samo probleme za koje se precizno može definisati postupak rešavanja i neće moći da "razume" sve finese jezičkih konstrukcija - biće neophodno da se sastavi neki jednoznačni "podjezik" koga ona naziva "programski jezik" (termin je i danas u upotrebi). Fascinantno!

Male tajne velikih majstora programiranja Moja home strana