"Računari" u elektronskoj formi?

 

"Računari" odavno više ne izlaze, ali povremeno dobijam e-mail poruke u kojima se čitaoci (kako oni ispravno kažu :) nekada najboljeg časopisa u YU pitaju da li bi i kako stari brojevi mogli da se nabave u elektronskoj formi. Ima li nade?

Dejan Ristanović

Realno govoreći, formiranje "Računara" na CD-u ili na Web-u predstavljalo bi ozbiljan izazov i zahtevalo da se uloži mnogo posla. Trebalo bi da nekoliko ljudi skenira stare brojeve časopisa, stranu po stranu. Tako je recimo PPC Journal pre nekoliko godina izdat na CD-ROM-ovima (čak sam i ja nešto malo učestvovao; CD-ovi se i dalje prodaju ovde). Međutim, bivši članovi PPC kluba nisu uspeli da naprave "pravu" elektronsku formu, nego PDF-ove u kojima je tekst predstavljen bit-mapom - čitljivo, ali ništa od pretraživanja. Proban je i OCR, ali nije sjajno išlo... a treba znati da je PPC Journal štampan na veoma kvalitetnom papiru, za razliku od "Računara" tokom prvih 6 godina izlaženja. "Shit papir" bi učinio skeniranje (a pogotovu OCR) prilično problematičnim.

Posao bi bio posebno složen zbog (gotovo bih rekao abnormalne) količine teksta - teško je i opisati koliko su "Računari" zapravo objavljivali kilobajta. Onaj sitan slog, format od ivice do ivice strane, jako malo slika i nabijeni font, to su bili megabajti teksta. Svako prekucavanje (ili OCR) praćen kasnijom proverom bi predstavljao ogroman posao (=ogroman trošak). Teško bi bilo očekivati prodaju nekoliko miliona primeraka tog CD-a, pa stvar ne bi mogla da se organizuje komercijalno, nego na bazi dobrovoljaca.

Ostaje, dakle, da se nađe ono što već postoji u elektronskoj formi. Negde do broja 59 ili 60 (mart 1990) tekst za "Računare" je predavan na papiru, prekucavan na foto-slogu i onda seckan i lepljen. Dakle, pre broja 59 tekstovi postoje samo ukoliko su ih autori sačuvali, s tim što autori nemaju baš finalnu verziju, koja je prošla redakturu, kraćenje, korekturu, dobila nove naslove i podnaslove itd.

Počev od broja 59/60 časopis je prelaman "poluračunarski". Naime, tada smo kupili program Linocopy (autor Marko Rakar iz Zagreba) koji je na PC-ju mogao da snimi disketu tako da ona bude čitljiva na Linotronic uređajima. Onda je Jovan Regasek napravio skup makroa za XyWrite (seća li se neko tog tekst procesora, čita se "zi-rajt"? :) koji je transformisao tekstove iz nekog Ventura-style ASCII formata u format koji odgovara konvertoru, pa ih konvertovao, pa ih je fotoslog otiskivao na (sjajnom) papiru i najzad su stranice prelamane (naravno) makazama i lepkom. Bila je to prilično složena procedura ali je predstavljala veliki napredak u odnosu na ranije prekucavanje, jer je bitno smanjen broj grešaka. A i rad je ubrzan - autori su mogli više da kasne sa tekstom a da isti ipak bude objavljen.

Takva tehnologija je korišćena sve do broja 107, kada smo otišli iz "Računara". Posle toga je časopis prelaman "kako Bog zapoveda", tj. u Quark-u, jer je Vladan Aleksić uspeo da ubedi BIGZ da se tekst nosi na osvetljavanje u neku firmu van matične kuće. Vladan je brzo otišao, došao je novi urednik ali pretpostavljam da je do zadnjeg broja ("Računari" su izlazili do pred bombardovanje 1999) prelamano takođe u Quark-u.

Dakle, pitanje glasi šta bi moglo da se nađe u elektronskoj formi od broja 59 do broja 143? Do broja 99 te materijale je imao Jovan Regasek, ali su fajlovi uglavnom stajali na disku, pa kad tamo nedostane prostora (Jovin specijalitet je bio da mu disk bude konstantno pun, ali bukvalno pun, kažeš dir a ono 0 bytes free) snimani na 5.25" diskete (tada još nije bilo CD-ova) koje su uvek nedostajale, tako da je verovatno što-šta pogubljeno "usput". Osim toga, kada je Jova emigrirao u Južnu Afriku slabo smo našli tih materijala, gotovo ništa nije kompletirano. Od broja 100 pa do 107 glavni urednik je bio Miljan Jovanović (mjova) i mislim da su svi materijali iz tog perioda sačuvani i uredno uskladišteni na neki CD - do toga bi se lako došlo. Od broja 108 na dalje ne znam kako stoji stvar, trebalo bi pitati kasnije urednike i posebno DTP ekipu.

No čak i ako bi se moglo skupiti sve od broja 100 pa na dalje, podozrevam da to nije ono što bi ljude mnogo zanimalo, tj. da bi svi voleli da imaju prve brojeve, iz starih, dobrih vremena kada je vazduh bio čist, seks bio prljav a računari (pa samim tim i "Računari") predstavljali svetsko čudo. To bi jedino moglo skeniranjem i/ili skupljanjem "sirovog" teksta od autora, mada sam nažalost primetio da autori generalno nisu mnogo prilježni kod čuvanja tekstova koje su ranije napisali. Uglavnom od njih čujete nešto kao "ma to sam imao na starim disketama, ko bi ih sad našao" ili "sve mi je to bilo na onom prokletom Conner disku što me je ojadio kad je crkao 1991. godine... da, uvek sam govorio da treba praviti backup ali nikad da stignem da ga napravim") Trebalo bi krenuti po bazi tekstova (srećom, barem ona postoji i u dobrom je stanju) pa se raspitivati redom.

Što se mene tiče, imam sve svoje tekstove počev od "Računara 3", uglavnom u nekom "sirovom" obliku. Naime, do 1988. sam pisao na BBC-ju, u tekst procesoru View, a onda sam u nekom trenutku sve to "džumle" prebacio na PC (uzelo mi skoro nedelju dana) i konvertovao u format WordPerfect-a 4.2 koji sam tada koristio. Konverziju sam radio Turbo Pascal programom koji sam na brzinu napisao i koji je imao (i dalje ima) raznih bubica, tako da su ostali feleri oko međunaslova i možda još negde. Tekstove sam sačuvao takve kako su konvertovani, da bi se nešto sa njima uradilo trebalo bi svaki otvoriti u WordPerfect-u za DOS, pogledati, srediti greščice i najzad eksportovati u Word ili HTML. Bio bi to priličan posao, a problem bi predstavljale slike koje sam doduše takođe prebacio, ali su one rađene u nekim danas potpuno zaboravljenim BBC programima (recimo Novacad, ako ima još neko na svetu ko je za njega čuo :) iz kojih nema šanse da se konvertuju, morale bi se ponovo crtati.

Što se ranijih tekstova tiče, "Računare u vašoj kući" sam pisao na pisaćoj mašini, ali me je mnogo nerviralo što ih nemam u elektronskoj formi, pa sam pre pet godina organizovao da se unesu i sada postoje na mojoj Web strani, doduše bez slika i bez umetka. "Računari 2" su tužna priča, jer ih jesam pisao na kompjuteru (BBC B) ali je kompjuter upravo bio stigao i nisam imao nikakav tekst procesor za njega, nego sam napisao nekakav kvazi-tekst procesor na bejziku i pisao u njemu. To je zapravo bio tekst procesor na nivou redova - napišeš red i onda u tom redu ispravljaš šta hoćeš, lupiš Enter i red ode u memoriju; može se kasnije pozvati radi ispravki, ali ne može da se prebacuje iz reda u red itd (čak i tako "moćan" program bio je pravo čudo od napretka u odnosu na pisaću mašinu). Postojala je naravno komanda za štampanje a i za snimanje na kasetu, ali ne i za učitavanje. Jednom, mnogo kasnije, sam bio dokon pa sam probao da dopišem nekoliko linija u taj program i da onda pročitam tekstove, ali (eto malera) kasete više nisu htele da se čitaju. Đavo neka nosi kasete :( Tako tekstove iz "Računara 2" nemam, a voleo bih da kompletiram čitavu dokumentaciju računara "galaksija" - trebalo bi uneti uputstvo (umetak iz "Računara u vašoj kući") i tekst o naprednim tehnikama iz "Računara 2". Možda nešto uradim oko toga sledećih meseci.

Toliko o mojim idejama o nekom mogućem projektu "Računara" u elektronskoj formi. U svakom slučaju, ako se nađe još dobrovoljaca, rado ću u tome učestvovati. Pišite...

Linkovi

Prezentacija časopisa "Računari" [više ne postoji]

Kako su nastali "Računari"

"Računari u vašoj kući" (elektronsko izdanje)

Priča o samogradnji "galaksije"

100 brojeva u 16 slika

Indeks tema "Računara"

"Računari" u elektronskoj formi?"

Nezvanična prezentacija "Računara", delo Srđana Pantića [link neaktivan]

Kako (ni)su funkcionisali "Računari", tekst Srđana Pantića [link neaktivan]

Kako je nastao PC Press

Prezentacija časopisa "PC"

Prezentacija SezamaPro

 

Vaš komentar?